Religija-Poborska autokefalna crkva

Svi Pobori, ako nijesu ateisti, ispovijedaju Pravoslavnu vjeru Grčkoga zakona, koju su bili prinudjeni zvati raznim imenima, ovisno od toga pod čijom su okupacijom bili. Ali bez obzira od koga su bili porobljeni, svi okupatori su imali nesto zajedničko. Pobori nijesu smjeli svoju Crkvu zvati kako se je uvijek nazivala, i to Poborska Pravoslavna Autokefalna Crkva, niti su smjeli govoriti Poborskim jezikom.

Gornji Pobori slave Svetoga Jovana po Božiću, s izuzetkom bratstva Šumari, koji slave Petkovdan, a Donji Pobori Svetoga Jovana u jesen, s izuzetkom bratstva Pribilovića i Božovića koji slave Svetoga Jovana zimnjega, kao i Vuletići koji slave Svetoga Arhandjela Mihaila.

Prislava ili Poslužbica svih autohtonih i autokefalnih Pobora je prva nedjelja po Djurdjevudanu.

U Poborima postoje dvije parohijske crkve i to u Gornjim, crkva posvecena Svetome Jovanu a u Donjim crkva posvecena Svetoj Nedjelji. Na teritoriji Donjih Pobora se nalazi i nekadašnja ljetna rezidencija Crnogorskih Vladika, Manastir Stanjevici, s crkvom posvećenoj Svetoj Trojici.

Gornje i Donje Pobore razdvaja brdo Djurdjevac, koje se proteže od sjevera prema jugu i spriječava da se dva Poborska sela mogu vidjeti i dozvati. Na vrh Djurdjevca se nalazi ruševina jedne male crkvice posvećene Svetome Djordjiju, koja se nalazila usred srednjevjekovne tvrdjave, iz koje je Srpski despot Djuradj Branković Smederevac lakše mogao nadzirati okupaciju Pobora. To je jedna od najstarijih crkava na području sadašnje Crne Gore, jer se u Poborima jos pominje da su tu donošeni ljudi, čak iz Krtola i Luštice, da bi bili sahranjeni u "sjen crkovni".